Dani hrvatskog jezika
Povodom Dana hrvatskog jezika, koji se obilježavaju od 11. do 17. ožujka, u našem smo prvom razredu odlučili posebnu pažnju posvetiti ljepoti našeg zavičajnog govora – kajkavskom narječju. Želimo da djeca kroz igru i istraživanje otkriju bogatstvo riječi kojima su govorili naši stari, a koje i danas žive u našim domovima. Prva aktivnost bila je usmjerena na traženje riječi koje su na kajkavskom narječju. Djeca su doma u suradnji s roditeljima, djedovima i bakama te bližnjima bili u potrazi za narodnim blagom, tj. riječima koje čuvaju naš KAJ. Te riječi smo onda uvrstili u naš mali razredni rječnik. U knjižnici smo postavili mali izložbeni etno-kutak, u kojem se našlo rekli bismo svega pomalo. Mogli smo razgledati mlinac za kavu, mašinu za raditi jušne rezance, brijaći aparat, tibet (ukrasna marama-dio narodne nošnje), pa i sama narodna nošnja, zatim i pisaća mašina našla se na našem povećem popisu predmeta koje smo izložili.
Ujutro nam je jako fino mirisalo iz kuhinje, u suradnji sa školskom kuharicom pripremili smo jednostavnu domaću slasticu; zlevanku te je naravno degustirali u školi. Fino smo jeli, naučili mnoge nove kajkavske riječi i oduševili se starim predmetima te smo na kraju i malo zapopevali te upoznali tradicijske međimurske pjesme i plesove.
Na satu tjelesne i zdravstvene kulture prisjetili smo se i starih tradicijskih igara koje su nekada igrali naši roditelji, bake i djedovi. Djeca su s velikim zanimanjem naučila pravila igara mlin i stare košare, a posebno veselo bilo je kada smo zaigrali i poznatu igru Ringe ringe raja, uz pjesmu i puno smijeha. Okušali smo se i u potezanju užeta, gdje su djeca pokazala snagu, timski duh i navijanje za svoju ekipu. Veselje je bilo još veće kada su nam se pridružili i ostali djelatnici naše škole. Zajedno smo nastavili igru na školskom dvorištu, na svježem zraku, gdje smo se okušali i u igranju špekula. Smijeha, natjecanja i dobre zabave nije nedostajalo, a djeca su kroz igru osjetila kako su se nekada družila i zabavljala djeca bez ekrana, uz jednostavne, ali vrlo zanimljive igre.
U stvaranju ove kajkavske čarolije moramo zahvaliti prije svega vama roditelji, koji ste izuzetno doprinijeli tome, zatim našim djelatnicima domaru Saši i teti Blaženki koji su upotpunili našu etno zbirku vrijednim starinama, ali i veliko hvala teti kuharici Marijani koja nas je naučila kako da i mi sami napravimo zlevanku. Cilj nam je da djeca osjete ponos prema svom podrijetlu i nauče da je svaka riječ jedno malo bogatstvo koje trebamo čuvati.
I zato veliko FALA svima.




